Nervoza srca može doći kao nasljedni i konstitucionalni faktor, to jest neke osobe su sklone raznim poremećajima, pa i od rođenja. Događa se da se nervoza srca javlja posle nekih infektivnih bolesti, a poznato je da važnu ulogu igraju duhan i alkohol. Sigurno je da na nastajanje ovog oboljenja veoma jako utiču duševne povrede, umni napori, nezadovoljstvo, rat, strah itd.
Ovaj uticaj postaje naročito izražen u doba puberteta i klimakterijuma.
Zatim,osnovni znaci na koje se bolesnik može žaliti je bol u predjelu srca, otežano disanje i lupanje srca. Bol je naročito izražen na vrhu srca (u visini bradavice), a nastupa nezavisno od tjelesnog naprezanja. Poremećaj disanja je više subjektivan osjećaj bolesnika, jer se obično ne primjećuje nikakva promjena ni u dubini ni u brzini disanja.
Srčani rad može da bude nešto ubrzan, a može da postane i neravnomjeran.Kod ove bolesti je potrebno biti smiren i ne misliti mnogo o tome ,kao i znati da to nije opasno ako se bolesnik pridržava pravila koje mu ljekar savjetuje,te je i okolina dužna prema toj osobi da se ponaša sa većom pažnjom.
tags:nervoza srca,poremećaj disanja,duševne povrede, umni napori,
Nema komentara:
Objavi komentar