Osobe koje pate od anskiozno depresivnog poremećaja redovno ispoljavaju znake prenadraženosti vegetativnog nervnog sistema, što je direktna posljedica povišene anksioznosti. Isti ne moraju biti konstantni u kliničkoj slici.
Bitno je navesti i da ukoliko se registruje psihopatološka simptomatologija koja jasno upućuje na anksiozno – depresivni poremećaj, a u anamnestičkim podacima od pacijenta dobijemo informaciju o vremenski asociranoj značajnoj životnoj promjeni ili stresnim životnim događajima, potrebno je dijagnostiku razmatrati u okviru grupe – poremećaji prilagodbe. Ovo se naglašava obzirom da je uspostavljanje adekvatne dijagnoze kamen temeljac na kom se bazira daljnji terapijski rad.
Kako ga i sam naziv opisuje, ovu vrstu psihičkog poremećaja odlikuje, s jedne strane, prisustvo anksioznosti, a s druge i simptomatologija koja upućuje na depresiju. No, u psihopatološkoj ekspresiji ne može se izdvojiti niti jedan skup simptoma koji bi bio dovoljno izražen i predominantan kako bi se postavila dijagnoza određenog anksioznog, ili pak depresivnog poremećaja neurotskog tipa. Iz tog razloga anksiozno – depresivni poremećaj ustanovljen je kao zaseban nozološki entitet.
Neko kaže da samo tražiš lijepe stvari i pozitivno razmišljaš i bolest će nestati,ali nije uvijek tako, mnogi su pili i lijekove pa teško da se pomaknu sa jedne tačke dok opet drugi brzo prihvate terapiju i budu bolje te prestanu sa pijenjem lijekova...
I kako kaže jedan ljekar od ove struke nemoj puno razmišljati o svojoj dijagnozi, o simptomima anksiozno -depresivnog poremećaja,liječenju i sl. i manje pričaj u društvu o tome i vidjet ćeš da sve ide na bolje.
tags:anksiozno depresivni poremećaj,psihički poremećaj,
Bitno je navesti i da ukoliko se registruje psihopatološka simptomatologija koja jasno upućuje na anksiozno – depresivni poremećaj, a u anamnestičkim podacima od pacijenta dobijemo informaciju o vremenski asociranoj značajnoj životnoj promjeni ili stresnim životnim događajima, potrebno je dijagnostiku razmatrati u okviru grupe – poremećaji prilagodbe. Ovo se naglašava obzirom da je uspostavljanje adekvatne dijagnoze kamen temeljac na kom se bazira daljnji terapijski rad.
Kako ga i sam naziv opisuje, ovu vrstu psihičkog poremećaja odlikuje, s jedne strane, prisustvo anksioznosti, a s druge i simptomatologija koja upućuje na depresiju. No, u psihopatološkoj ekspresiji ne može se izdvojiti niti jedan skup simptoma koji bi bio dovoljno izražen i predominantan kako bi se postavila dijagnoza određenog anksioznog, ili pak depresivnog poremećaja neurotskog tipa. Iz tog razloga anksiozno – depresivni poremećaj ustanovljen je kao zaseban nozološki entitet.
Neko kaže da samo tražiš lijepe stvari i pozitivno razmišljaš i bolest će nestati,ali nije uvijek tako, mnogi su pili i lijekove pa teško da se pomaknu sa jedne tačke dok opet drugi brzo prihvate terapiju i budu bolje te prestanu sa pijenjem lijekova...
I kako kaže jedan ljekar od ove struke nemoj puno razmišljati o svojoj dijagnozi, o simptomima anksiozno -depresivnog poremećaja,liječenju i sl. i manje pričaj u društvu o tome i vidjet ćeš da sve ide na bolje.
tags:anksiozno depresivni poremećaj,psihički poremećaj,
