Anksiozno deprersivni poremećaj F 41

Osobe koje pate od anskiozno depresivnog  poremećaja redovno ispoljavaju  znake prenadraženosti vegetativnog nervnog sistema, što je direktna posljedica povišene anksioznosti. Isti ne moraju biti konstantni u kliničkoj slici. 

Bitno je navesti i da ukoliko se registruje psihopatološka simptomatologija koja jasno upućuje na anksiozno – depresivni poremećaj, a u anamnestičkim podacima od pacijenta dobijemo informaciju o vremenski asociranoj značajnoj životnoj promjeni ili stresnim životnim događajima, potrebno je dijagnostiku razmatrati u okviru grupe – poremećaji prilagodbe. Ovo se naglašava obzirom da je uspostavljanje adekvatne dijagnoze kamen temeljac na kom se bazira daljnji terapijski rad.
Kako ga i sam naziv opisuje, ovu vrstu psihičkog poremećaja odlikuje, s jedne strane, prisustvo anksioznosti, a s druge i simptomatologija koja upućuje na depresiju. No, u psihopatološkoj ekspresiji ne može se izdvojiti niti jedan skup simptoma koji bi bio dovoljno izražen i predominantan kako bi se postavila dijagnoza određenog anksioznog, ili pak depresivnog poremećaja neurotskog tipa. Iz tog razloga anksiozno – depresivni poremećaj ustanovljen je kao zaseban nozološki entitet. 

Neko kaže da samo tražiš lijepe stvari i pozitivno razmišljaš i bolest će nestati,ali nije uvijek tako, mnogi su pili i lijekove pa teško da se pomaknu sa jedne tačke dok opet drugi brzo prihvate terapiju i budu bolje te prestanu sa pijenjem lijekova...
I kako kaže jedan ljekar od ove struke nemoj puno razmišljati o svojoj dijagnozi, o simptomima anksiozno -depresivnog poremećaja,liječenju i sl. i manje pričaj u društvu o tome i vidjet ćeš da sve ide na bolje.

tags:anksiozno depresivni poremećaj,psihički poremećaj,

Anksiozni i depresivni poremećaj F 41.2

Anksiozno – depresivni poremećaj:Osobe koje pate od ovog poremećaja redovno ispoljavaju i znake prenadraženosti vegetativnog nervnog sistema, što je direktna posljedica povišene anksioznosti. Isti ne moraju biti konstantni u kliničkoj slici. 

Bitno je navesti i da ukoliko se registruje psihopatološka simptomatologija koja jasno upućuje na anksiozno – depresivni poremećaj, a u anamnestičkim podacima od pacijenta dobijemo informaciju o vremenski asociranoj značajnoj životnoj promjeni ili stresnim životnim događajima, potrebno je dijagnostiku razmatrati u okviru grupe – poremećaji prilagodbe.

 Ovo se naglašava obzirom da je uspostavljanje adekvatne dijagnoze kamen temeljac na kom se bazira daljnji terapiski rad.Kako ga i sam naziv opisuje, ovu vrstu psihičkog poremećaja odlikuje, s jedne strane, prisustvo anksioznosti, a s druge i simptomatologija koja upućuje na depresiju. Ali, u psihopatološkoj ekspresiji ne može se izdvojiti niti jedan skup simptoma koji bi bio dovoljno izražen i predominantan kako bi se postavila dijagnoza određenog anksioznog ili  depresivnog poremećaja neurotskog tipa. Iz tog razloga anksiozno – depresivni poremećaj ustanovljen je kao zaseban nozološki entitet. 

U vezi anskiozno depresivnog poremećaja mogu se propisati razni lijekovi koji svaki psihijatar,neuropsihijatar,neurolog pa i porodični ljekar može propisati za početak,te ako ne budu odgovarali lijekovi može se nastaviti sa pretragama kod novih pregleda kako bi se utvrdio pravi lijek koji je dobar za određenu osobu ovog poremećaja.Poznajem osobu koja je promijenila 4 vrste lijekova dok nije dobila prave lijekove za svoj problem.Ali ovaj problem varira i kadkada može biti osobi dobro a ponekad i pogoršanje i ne treba brinuti mnogo ako lpogoršanje nastavi opet je potrebno mijenjati terpaiju,što ćete takav je život treba se boriti za svoje zdravlje.

tags:amksiozno depresivniporemećaj,F 41.2,

Živci se istanjili

Tanki živci mogu biti kod starijih ali mogu biti i kod djece.Posebno djeca koja se previše hiperaktivna.Mislio sam da sam samao ja tankih živaca kao i moj tata ali vidim ljude oko sebe svi nešto gunđaju,psuju,ljute se pa tu su i djeca nervozna zbog neke igračke,druge djece,mlakih roditelja koji im nisu ispunili želju i td.ovo brzo vrijeme je učinilo svoje odoše živci.

Najbolje je nešto za smirenje uzeti svaki dan po ustajanju i taj dan će proči kako tako a za djecu čaj jer batine su zabranjene u demokratiji,hehe.Čajmogu piti svi posebno onaj od matičnjaka ali i s a kojom kapi valerijane neće škoditi.

tags:živci tanki,djeca,stariji,

Anksioznost,depresija

Anksioznost i depresija se može sanirati bez lijekova.Ali ima tu i nešto savjetovano od prirode i ljekovitih trava.
prvo je dobro da odete malo u šetnju prirodom u šumu ili neka šetališta gdje nema gužve,automobila,gdje je priroda čista i gdje ćete biti sami.Tom prilikom možete posmatrati tamošnje životinje,neko drveće ili biljke i interesovati se za njih detaljnije na internetu ili knjigama.Slično može pomoći ribolov na nekoj tihoj rijeci ili jezeru bez drugih ribara u blizini jer vam je potreban mir i odmor.To može trajati i mjesec dana ali će pomoći.

Druga stavka je ljekovito bilje.Možete napraviti čaj od tri biljke  i to matičnjaka lista prije samog cvjetanja,cvijeta i lista gloga i korijena valerijane da su osušeni.ite količine ove tri biljke uzeti pomiješati i piti čaj po jednu šolju prije jela 2x danas,najbolje ujutro i pred spavanje,to će vas opustiti i pustiti misli da plove bez opterećenja a srce će imati uredan rad kao i živci.Uzme se 4 dl vode i sipa jedna supena kašika one smjese da prokuha i ostavi se van vatre poklopljeno 20 minuta procijedi se i pije.Ko ne može prije jela može kada može ujutro po ustajanju i navečer.


Tags:depresija,anksioznost,ljekovito bilje,trave,ribolov,priroda,šetnja,čaj,