Anksiozno – depresivni poremećaj:Osobe koje pate od ovog poremećaja redovno ispoljavaju i znake prenadraženosti vegetativnog nervnog sistema, što je direktna posljedica povišene anksioznosti. Isti ne moraju biti konstantni u kliničkoj slici.
Bitno je navesti i da ukoliko se registruje psihopatološka simptomatologija koja jasno upućuje na anksiozno – depresivni poremećaj, a u anamnestičkim podacima od pacijenta dobijemo informaciju o vremenski asociranoj značajnoj životnoj promjeni ili stresnim životnim događajima, potrebno je dijagnostiku razmatrati u okviru grupe – poremećaji prilagodbe.
Ovo se naglašava obzirom da je uspostavljanje adekvatne dijagnoze kamen temeljac na kom se bazira daljnji terapiski rad.Kako ga i sam naziv opisuje, ovu vrstu psihičkog poremećaja odlikuje, s jedne strane, prisustvo anksioznosti, a s druge i simptomatologija koja upućuje na depresiju. Ali, u psihopatološkoj ekspresiji ne može se izdvojiti niti jedan skup simptoma koji bi bio dovoljno izražen i predominantan kako bi se postavila dijagnoza određenog anksioznog ili depresivnog poremećaja neurotskog tipa. Iz tog razloga anksiozno – depresivni poremećaj ustanovljen je kao zaseban nozološki entitet.
U vezi anskiozno depresivnog poremećaja mogu se propisati razni lijekovi koji svaki psihijatar,neuropsihijatar,neurolog pa i porodični ljekar može propisati za početak,te ako ne budu odgovarali lijekovi može se nastaviti sa pretragama kod novih pregleda kako bi se utvrdio pravi lijek koji je dobar za određenu osobu ovog poremećaja.Poznajem osobu koja je promijenila 4 vrste lijekova dok nije dobila prave lijekove za svoj problem.Ali ovaj problem varira i kadkada može biti osobi dobro a ponekad i pogoršanje i ne treba brinuti mnogo ako lpogoršanje nastavi opet je potrebno mijenjati terpaiju,što ćete takav je život treba se boriti za svoje zdravlje.
tags:amksiozno depresivniporemećaj,F 41.2,
Bitno je navesti i da ukoliko se registruje psihopatološka simptomatologija koja jasno upućuje na anksiozno – depresivni poremećaj, a u anamnestičkim podacima od pacijenta dobijemo informaciju o vremenski asociranoj značajnoj životnoj promjeni ili stresnim životnim događajima, potrebno je dijagnostiku razmatrati u okviru grupe – poremećaji prilagodbe.
Ovo se naglašava obzirom da je uspostavljanje adekvatne dijagnoze kamen temeljac na kom se bazira daljnji terapiski rad.Kako ga i sam naziv opisuje, ovu vrstu psihičkog poremećaja odlikuje, s jedne strane, prisustvo anksioznosti, a s druge i simptomatologija koja upućuje na depresiju. Ali, u psihopatološkoj ekspresiji ne može se izdvojiti niti jedan skup simptoma koji bi bio dovoljno izražen i predominantan kako bi se postavila dijagnoza određenog anksioznog ili depresivnog poremećaja neurotskog tipa. Iz tog razloga anksiozno – depresivni poremećaj ustanovljen je kao zaseban nozološki entitet.
U vezi anskiozno depresivnog poremećaja mogu se propisati razni lijekovi koji svaki psihijatar,neuropsihijatar,neurolog pa i porodični ljekar može propisati za početak,te ako ne budu odgovarali lijekovi može se nastaviti sa pretragama kod novih pregleda kako bi se utvrdio pravi lijek koji je dobar za određenu osobu ovog poremećaja.Poznajem osobu koja je promijenila 4 vrste lijekova dok nije dobila prave lijekove za svoj problem.Ali ovaj problem varira i kadkada može biti osobi dobro a ponekad i pogoršanje i ne treba brinuti mnogo ako lpogoršanje nastavi opet je potrebno mijenjati terpaiju,što ćete takav je život treba se boriti za svoje zdravlje.
tags:amksiozno depresivniporemećaj,F 41.2,
2 komentara:
Ne treba mnogo brinuti oko pogorsanja, kazete, jer ce se dobiti novi lijekovi… Lako je to reci svakome tko ne prolazi patnje nuspojava i patnje duse… Meni su u promijenili 32 vrste lijekova… .( ili ne pozmau, ali vecinom su to bile teske nuspojave.. , oragnizam ij jednostavno nije podnosio….; ne znaju psijijatri puno o mougu…, samo se naveliko pricaco tome…. ali sve sto rade .. u principu je to da ti prepisu medikamenete…. ( kao eksperimentalni kunici..); dok u medijima kada se goviri o tome.. ..puno pricaju o tome sto se sve moze .. ; no rijeko koga uspiju izlijeciti .. Sto bi drugo rekli.. Poznajem mnoge sa kojima sam se lijecila.. i ukoliko je i doslo nakon par promjena lijekova do malog poboljsanja, ono tako kratko trajalo da to nihe vrijedno spomena..( plus grupni razgovori.. - da li je ikom od nas lakse kada slusa druge ljude i njihove patnje, zivotne padoce.. da se rasplaces… NIJE! I od toga nema koristi. U svemu tome, vezano za psihicke bolesnike jedinu ( i jako veliku ) korist ima farmaceutska industrija.. ( Kada se pigleda statistika.. broj antidepetsivaci antipsihotika, opijata.. neumitno raste, kako kod nas tako i u svijetu
( Ukoliko se i “zna napraviti” neki lijek/ove koji pomazu.., njima se to ne isplati jer bi ljudi ozdravili.. a njih prifit??!! ( Down!)😜
Sto ce te treba se boriti za svoj zivot , to je vas zakljucak, ali sto ako cijrli sustav zdravsta ne funkcionira , napustiti svoj zivot sto je prije moguce onda.
Objavi komentar